Abstract
Prema sadržaju Peregrinova natpisa podignutoga 382. godine u cemeterijalnoj bazilici na Manastirinama G. B. de Rossi je pretpostavio postojanje židovske vjerske zajednice i njezinoga groblja u Saloni (coemeterium legis Iudaicae). Njegova je teza osnažena kada je F. Bulić na Gospinu otoku, oko stotinu metara istočno od salonitanskih gradskih zidina, pronašao ulomak sarkofaga s prikazom menore datiran u početak 4. stoljeća. Prisutnost Židova u Saloni indiciraju i neki drugi nalazi: keramička svjetiljka s prikazom menore iz 4. stoljeća, zatim gema s prikazom menore, šofara, etroga i lulava datirana između 4. i 7. stoljeća. Izravan dokaz za postojanje židovske vjerske zajednice je ulomak natpisa koji spominje tri religijske skupine: Rimljane, Židove i kršćane. Takav redoslijed odgovara vremenu kada kršćanstvo još nije bilo afirmirano i stoga natpis valja datirati u kraj 3. ili početak 4. stoljeća. Na kraju, mora se spomenuti i nadgrobni natpis Samarijanke No[---], preminule godine 539. i porijeklom iz još uvijek nepoznatog sela Pit[---]. Nemoguće je odrediti je li vjerom pripadala kršćanima ili Samarijancima.