Abstract
UVODUseljavanje dovodi do promjena, stvaraju se pluralnost i heterogenost.Austrija je bila zemlja useljavanja tijekom povijesti, a to je i danas, premda ima glasova u politici i društvu koji to niječu.Austrija, zapravo, ovisi o useljavanju.U svome prilogu "Stranci/kinje, osobito muslimani/ke, ne prihvaćaju austrijske vrijednosti" Hilde Weiss piše: "U Europi je useljavanje već odavno pod znakom demografskih i ekonomskih promišljanja (starenje stanovništva, potreba za radnom snagom).Migracija je već postala karakteristika modernoga, umreženog društva, što se vidi po promjeni i raznolikosti oblika migracije, u koje spadaju europska unutarnja migracija, ograničena i kružna migracija radnih snaga, naknadno doseljenje preostalih članova obitelji ili nedokumentirana migracija, migracija zbog siromaštva te izbjeglištvo i azil." 1 Na cijelom nizu području, kao što su skrb za starije, njega, gospodarstvo i sl., aktivno bi suočavanje s migracijom trebalo imati visok politički i gospodarski prioritet.Svjedoci smo, međutim, kako mnoge zemlje, među njima i Austrija, vode politiku koja se protivi useljavanju i strancima, a s prvenstvenim ciljem homogenizacije."‚Izbjeglička je kriza'", kaže Regina Polak, "zapravo kriza političkih institucija Europske unije, uzrokovana nehajem i vlastitom krivnjom, te pokazuje kako nacionalnim državama manjka solidarnosti i usmjerenja na opće dobro.Ona upućuje na povijesnu amneziju i zanemarivanje globalnih političkih 1