Abstract
Na početku rada primjenjuje se strukturalistički teorijsko-metodološki model “konjunktura” i “struktura dugoga trajanja”, kako bi se razjasnile promjene koje u mentalitetu kršćanskoga Zapada sa sobom donosi Calvinovo učenje, kontekstualizirajući ih u općem smislu putem relevantnih stranih historiografskih studija različitih autora (Pierre Chaunu, Jean Delumeau, Steven Ozment itd.). U nastavku se u središnjem dijelu rada kalvinizam promatra kao moguće ishodište, odnosno ključni uzrok kasnijega nastanka društveno-ekonomskoga sustava industrijskoga kapitalizma, u prvom redu oslanjanjem na autore poput Hilairea Belloca i Gilberta Keitha Chestertona, a zatim i druge nositelje srodnih pogleda, poput Jacquesa Maritaina, Clivea Staplesa Lewisa, Thomasa Stearnsa Eliota, Viktora Emila Frankla i Ernsta Friedricha Schumachera. Također, uzima se u obzir i mogućnost predreformacijskih promjena u odnosu dijela kršćanskoga Zapada prema kapitalu, trgovini, bankarstvu, lihvi te individualnom stjecanju imovine, o čemu u svojim radovima govori Jacques Le Goff. Naposljetku, na temelju korištene literature, iznosi se autorski zaključak o bitnim promjenama i posljedicama na društvenom i kulturnom planu, koje u okvir zapadne civilizacije unosi učenje Jeana Calvina.